Idealni položaj tijela bebe u nosiljci

21

 

Kao i s nosiljkama – moramo razlikovati što je idealno, što je optimalno i što je preporučljivo. Ljudi tisućama godina nose svoje bebe i postoje razlozi zašto naoko krhka novorođenčad dolazi na svijet s izuzetno jakim urođenim refleksima. 

Idealni, optimalni, fiziološki, anatomski, ergonomski… položaj?

U mekim oblikovanim nosiljkama beba nije u idealnom fiziološkom i anatomskom položaju već u optimalnom (najboljem mogućem), s obzirom na to da je nosiljka oblikovana unaprijed i pruža ograničene mogućnosti prilagodbe za razliku od tkane marame ili slinga. Za novorođenčad idealni fiziološki položaj s kralježnicom u obliku slova C i kukovlja i koljena u obliku slova M omogućuju sling, tkana marama i podegi. Kako beba raste tako se to C prirodno i spontano polako ispravlja u oblik slova S. Kukovlje se okoštava u potpunosti oko 4. godine a kralježnica je gotova s razvojem i punim oblikom slova S s izlaskom iz puberteta. Svaka nosiljka, bila ona tkana marama ili oblikovana nosiljka ne smije “ispravljati” bebinu kralježnicu nego ju podržati u njenom prirodnom i spontanom razvoju. 

Uspravni položaj

Većina ljudi na svijetu nosi svoje bebe i svoju djecu u uspravnom položaju. Nošenje u uspravnom položaju bebi i nositelju dolazi prirodno: kad dignete bebu i privinete ju k sebi ona automatski povlači svoje noge k sebi i rotira zdjelicu prema osobi koja ju nosi u idealni savršeni rašireni čučanj (tzv. M položaj, položaj jahača ili položaj žabice).  Nošenje beba je biološki imperativ jer upravo to i bio tisućama godina. Razvoj ljudske vrste je bez nošenja bio nemoguć. Prve nosiljke su smislili već australopiteki jer su izgubili znatan dio krzna za koje su se do tada mogli hvatati njihovi mali preci. Trudnoće su postajale sve kraće jer su se bebe rađale sa sve većim glavama. Prevelika glavica zapet će u porođajnom kanalu što je tada uvijek nesretno završilo za mamu i bebu. U presudnom i kritičnom trenutku ljudske evolucije bebe su  morale dio razvoja umjesto u maternici odraditi u vanjskom svijetu. To je tzv. “četvrto tromjesečje” radi kojeg su nosiljke postale nužne i radi kojih se male ljudske pretke nazivalo tobolčarima. I bebe suvremenog čovjeka hvataju ručicama “krzno” i nerijetko ogrebu osobu koja ih nosi. Jeste li se ikada doista zapitali zašto? Odakle bespomoćnom novorođenčetu toliko jaki urođeni refleksi poput Moorovog refleksa, refleksa hvatanja i plantarnog refleksa? Naši preci su bili nomadi, sakupljači, lovili, kovali, trgovali, uzgajali biljke i životinje, gradili naselja… I sve to bez kolica! 😉

Kada je nošena sprijeda, na boku ili na leđima beba treba biti okrenuta prema osobi koja ju nosi (nositelju), s kralježnicom u obliku slova C (ili J) i kukovima i nogama u obliku slova M (tzv. “položaj žabice”). Koljena bi idealno trebala biti smještena malo iznad razine guze, a zdjelica biti okrenuta prema osobi koja ju nosi. Ovo postaje manje bitno tek kad beba prohoda.

! Ne preporuča se nošenje bebe sprijeda i okrenute prema van, tj. okrenute licem od nositelja- Bebina kralježnica koja je prirodno u C (ili J) položaju na taj se način ravna a bebina težina pada joj na kukove jer nosiljke koje “podržavaju” nošenje prema van ne mogu bebi pružiti potporu od koljena do koljena nego samo od kuka do kuka, čime težina pada na kukove i brzo raste vjerojatnost za displaziju, pogotovo ako postoji i genetska sklonost. To su tzv. “nosiljke s uskom bazom” ili “loše klokanice” (rijetki izuzetci među nosiljkama su Ergobaby 360, Ergobaby Omni 360, LÍLLÉbaby, Soul Slings Anoona i I-Angel Hip Seat). Većina proizvođača sve se češće ograđuje od takvog dizajna i sugeriraju da su to “nosiljke za uspavljivanje i zbližavanje” a ne za “pravo” nošenje. Tisućljetne prakse uskog povijanja Sjevernoameričkih Indijanaca* i Japanaca dokazale su nam štetnost takvih praksi zbog toga što izravno uzrokuju razvojni poremećaj kuka** (je li Vam poznat prizor šepavog Indijanca iz američkih vesterna?) Bebe mogu biti u položaju Bude (npr. u slingu ili marami) do 20 minuta radi nepovoljnog položaja za bebine kukove i zaustavljanja cirkulacije.

Moram napomenuti da nikada nije dokazano da nošenje u nosiljci s uskom bazom može naštetiti zdravoj bebi (ali nije dokazano ni da ne može). (Nije dokazano ni da zdravoj bebi može naštetiti krivi babyhandling.) Takva istraživanja nisu nikada provedena jer ne bi bila etična.

 Bitno je znati da je nošenje bebe sprijed okrenute prema van odlično rješenje za bebe s posebnim potrebama i poteškoćama: jako hipotonične bebe s kanilama u vratu, koje jedu na sondu… Nisu sve bebe iste i sve priče romantične. Nošenje je za sve bebe!

 Beba se također ne može zaštiti od previše podražaja iz okoline pa takve bebe znaju imati panično katatonični pogled i teže ih je umiriti i uspavati. Ovo je izuzetno važno znati u već spomenuta prva tri mjeseca života bebe kad je ona zapravo u svom “četvrtom tromjesečju” i sve joj je novo, strašno, zbunjujuće, preglasno i preblještavo, tj. nimalo ne podsjeća na maternicu u kojoj je beba stalno bila u gibanju u plodovoj vodi i okružena zvukovima. Ukoliko usprkos svemu navedenome ipak želite nositi bebu u nosiljci okrenutu od sebe učinite to tek kad je beba starija od 6 mjeseci, tj. kad se već samostalno posjela, i neka to bude kratko u poznatom i mirnom okruženju. Dakle nemojte bebu okrenuti od sebe, prema van, i primjerice otići u shopping centar.

! Beba nikada ne smije spavati kad je nošena sprijeda i okrenuta prema van (okrenuta od nositelja).

Prema pravilima “babyhandlinga” (postupanja s bebom) bebu se drži i pridržava na rukama okrenutu prema naprijed i to ne treba miješati s “babywearingom” (nošenjem beba). Kada je beba na rukama tijelo osobe koja ju nosi prilagodi joj se, a osim toga držanje na rukama ne traje dugo kao nošenje u nosiljci. (Pokušajte dva sata nositi deset kilograma krumpira u vrećicama u rukama, i zatim to isto pokušajte s pravilno zategnutim i udobnim ruksakom koji Vam raspoređuje težinu na trup.) Na rukama bebu zapravo samo pridržavate a u nosiljci ju nosite.

Bebu možete od rođenja nositi u uspravnom položaju koji je preporučljiv i za zdrave bebe, kao i za one sa zdravstvenim poteškoćama i posebnim potrebama, naravno uz neophodno dodatno savjetovanje i s liječnikom kojemu ćete pokazati nosiljku. 

O tome je li nosiljka ergonomski ispravna više pročitajte ovdje.

(Ukoliko imate bebu ili dijete s posebnim potrebama preporučam Vam i odličnu grupu podrške na FB-u: Special Needs Babywearing).

Kada beba želi gledati prema naprijed i ima dobru kontrolu glave i trupa može je se nositi na boku u tkanoj marami ili slingu s prstenima. Nošenje na boku u mei taiju i mekanoj strukturiranoj nosiljci moguće je i izvedivo, ali nije ni najudobnije, ni najpraktičnije rješenje. Kad se beba posjedne preporučljivo ju je nositi na leđima, najviše radi osobe koja nosi. Moj sin oduvijek najviše voli nošenje visoko na leđima jer tako vidi što i ja. Dugo sam izbjegavala vezove poput Shepherd’s carry (pastirski vez) i Double Hammocka (dvostruke ležaljke) jer se nose niže.

 Zloglasni položaj kolijevke

Ovaj je položaj siguran isključivo za zdravu bebu u elastičnoj ili tkanoj marami , te slingu, koji se mogu stegnuti tako da beba ne može upasti preduboko i da glavica ima dobru potporu za npr. dojenje.

Ovaj je položaj postao popularan tek s ulaskom kolica “u modu” i otada “uljuđeni” Zapad ne odustaje od njega usprskos svojim znanstvenim studijama koje mu ne idu u korist. Prije nekoliko godina bili su vrlo popularni vrećasti slingovi koji se nisu mogli uopće zategnuti da daju nužnu potporu bebinoj kralježnici i glavici. S njima je dolazila uputa za nošenje “u položaju kolijevke” što se pokazalo vrlo nesigurnim i opasnim: mnogo beba se ugušilo jer im je brada pala na prsa a nisu se mogle ispraviti iz tog položaja niti se okrenuti… Također ovaj je položaj nepoželjan zbog toga što usko postavlja bebine kukove. 

U Europi dominiraju njemačke škole nošenja koje su manje tolerantne u odnosu na američke, pa otud i manja razilaženja u literaturi i preporukama.
Nemojte bebu pokušati nositi u dekici (imala ona ručke ili ne), pokrivaču, plahti, ruksaku, vreći, majici… Može se napraviti kvalitetna nosiljka u kućnoj radinosti no treba poznavati materijale i njihova svojstva te kemikalije kojima su tretirani jer je bebina koža vrlo tanka i porozna, a nerijetko naramenice nosiljke znaju završiti u ustima. Uvijek se savjetujte i dobro razmislite jer to radite na vlastitu odgovornost. O nošenju na siguran način više ovdje.

Ukoliko želite sami pokušati napraviti vlastitu nosiljku možete pokušati s DIY tkanom maramom a inspiraciju naći u tradicionalnom nošenju diljem svijeta. Vodite računa i o samoj mehanici nošenja  da se osjećaj težine bebe mijenja s promjenom vrste nosiljke i položaja.

Zapamtite:

Ispravna edukacija iz nošenja beba i djece ključna je u održavanju Vaše bebe sretnom, zdravom i sigurnom dok je nošena!

 

*International Hip Dysplasia Institute se danas ograđuje od ovog istraživanja radi toga što su za primjer uzeti SA Indijanci. Taj potez je osuđen kao rasistički jer marginalizira urođenike i njihovo nasljeđe ALI svi argumenti PROTIV uskog povijanja usprkos tome i dalje vrijede. http://hipdysplasia.org/developmental-dysplasia-of-the-hip/hip-healthy-swaddling/

**Razvojni poremećaj kuka je poremećaj oblikovanja (RPK) bebinog kuka bez ili s poremećajem stabilnosti zgloba. RPK može se očitovati kao plitka čašica zgloba kuka (dysplasio), poluiščašenje (subluxatio) ili iščašenje (luxatio).

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.