Ergonomski ispravne i preporučljive nosiljke za bebe i djecu

Mama Ana i Mihovil Ostojić u preporučljivoj klokanici Ergobaby Sport
Mama Ana i Mihovil Ostojić u preporučljivoj klokanici Ergobaby Sport

Što su to “ergonomski ispravne” a što “preporučljive” nosiljke za nošenje beba i djece?

“Ergonomski” znači samo da je nešto oblikovano i prilagođeno ljudskoj uporabi poštujući najosnovnije ergonomske principe. Nije to nikakva posebna čarobna riječ koja će nam garantirati da kupujemo najbolje za svoje dijete. Težimo najboljem ako težimo idealu: idealnim položajima za nošenje, preporučljivim nosiljkama koje omogućuju idealne položaje i optimalni razvoj djetetove kralježnice i kukova, a da su i nositelju (osobi koja nosi) udobni i ne ugrožavaju i njegovo/ njezino zdravlje (tj. da dobro raspoređuju težinu bebe ili djeteta poštujući anatomiju).

Neispravna nosiljka je ona s potrganom kopčom, s rašivenim šavom, bez pojačanja gdje naramenice i trake ulaze u panel nosiljke (šavova u obliku kvadrata u kojem je “x”), nosiljka u kojoj nije sigurno nositi bebu, ona iz koje bi moglo ispasti dijete, u kojoj bi se beba mogla ugušiti ili teže stradati, nosiljka koja nije prošla sigurnosna testiranja, koja sadrži škodljive kemikalije (teške metale, formaldehide itd.), a ne ona u kojoj “vise noge” (tj. noge i kukovi nisu idealnom M položaju).

Više o idealnom položaju ovdje.

Preporučljiva nosiljka je ona u kojoj ne “vise noge” (ona u kojoj je ostvariv M položaj bebinih nogu i kukova), koja nema tvrdi panel koji “ispravlja” novorođenačku prirodnu kifozu (omogućava prirodan C, tj. J položaj kralježnice), nosiljka koja je prošla sigurnosna testiranja, koja dokazano ne sadrži nikakve škodljive kemikalije.

Izvor infografike: http://hipdysplasia.org/
Izvor infografike: http://hipdysplasia.org/

Uzet ću primjer s hranom radi bolje ilustracije. Čokolada je ispravna namirnica ako joj nije prošao rok trajanja i ako ju nisu nagrizli miševi, a nije preporučljiva namirnica za bebe (makar i postoje kupovne kašice na kojima piše da ju mogu jesti bebe starije od 4. mj.)

 

Nosiljka je ergonomska ili nije ergonomska, ili je ispravna ili nije ispravna. Ne postoj “ergonomski ispravna” nosiljka isto kao ni “ergonomski neispravna”.

Eto! Nadam se da sad svi znamo razliku između “ispravnog” i “preporučljivog”.

Američke blogerice strastveno brane nošenje u nosiljkama s uskom bazom, pogrdno zvanim “tangice”. Iz toga stoji više različitih razloga koje je potrebno obrazložiti budući da vrše utjecaj i na europsko nošenje. Razlozi su ohrabrivanje na nošenje i najsiromašnijih Amerikanaca, što je hvalevrijedan čin, ali i izbjegavanje tužbi proizvođača. U SAD-u je kultura jednostavno drugačija. Bebe se pasivno posjeda s tek nekoliko mjeseci, ne postoji plaćeni rodiljni dopust, zdravstvo je nije dostupno svima i većina misli da niti ne bi trebalo biti… Kad bih tamo nekom prišla s osmijehom i najljubaznije moguće rekla da postoje i bolje nosiljke i da se uz “tangice” veže previše rizika dogodile bi se dvije stvari: A) osoba kojoj sam prišla bi se uvrijedila jer ju “obrazujem”, dakle obraćam se svisoka jer mislim da je glupa budući da su svima su sve informacije jednako dostupne, kao i moć rasuđivanja… B) Mogla bih dobiti poziv na sud od proizvođača jer “nije dokazano” da su štetne.

O podešavanju oblikovanih nosiljaka više ovdje.

O dobrobitima i prednostima nošenja beba više ovdje.

P.S.:

Ovo je bilo inicirano jednim oglasom i komentarima na njega pa dodajem i svoj komentar i molbe:

“…htjela bih skrenuti pozornost na prodavanje nepreporučljivih nosiljki u grupi. Nemojte ih prodavati. Znam da ih je vama netko “uvalio” ali bolje da ih poklonite izbjeglicama jer su njima i nepreporučljive nosiljke bolje od nošenja na rukama kroz zimu, kišu i blato. Vi imate izbor. Oni nemaju. Budite mudri, budite plemeniti. Mnogo roditelja ne razlikuje “ispravno” i “preporučljivo” i žučno brane svoj stav i pokušavaju ukazati na moguće posljedice korištenja nepreporučljivih nosiljki. Da, one doista postoje za djecu sklonu displazijama kukova (može biti uzrok genetika, porod, kriva dijagnoza na redovnom UZV-u sa 1-2 mj. starosti djeteta…) Posljedice su moguće i u poznim godinama (umjetni kukovi, okoštavanja, ubrzano trošenje zglobnih čašica…) a zbog prakse uskog povijanja sjevernoameričkih Navajo Indijanaca i sličnih primjera dokazana je i razvojna displazija (kod nas RPK*), no više te dokaze ne možemo koristiti jer oni vrijeđaju njihovu kulturu (pa se istovremeno negira i postojanje razvojne displazije). Radi velikog broja postavljenih pitanja, prepoznatih obrazaca i opsežnih istraživanja osnovan je jedan institut koji se time bavi i gdje možete naći relevantna istraživanja: http://hipdysplasia.org/ Ovih zadnjih nekoliko rečenica posvećujem onima koji odgovaraju s “a i moje dijete je tako bilo nošeno pa je preživjelo”. Da nam je cilj “preživljavanje” djece ostavili bi ih u ZOO-u da ih odgajaju vukovi. Ne želimo li vlastitoj djeci NAJBOLJE a ne tek puko preživljavanje u našim krivim i neinformiranim odlukama?”

 *Razvojni poremećaj kuka (RPK) je poremećaj oblikovanja bebinog kuka bez ili s poremećajem stabilnosti zgloba. RPK može se očitovati kao plitka čašica zgloba kuka (dysplasio), poluiščašenje (subluxatio) ili iščašenje (luxatio).

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s