Test: Koliko griju slingovi i marame

Meke oblikovane nosiljke u pravilu se šivaju od materijala s dobrom toplinskom vodljivosti. Je li tako i sa slingovima i maramama?

U ovom tekstu testirat ću slingove (ring slingove, RS), elastične i tkane marame u jednoslojnim i višeslojnim vezovima, kao što sam i najavila u prethodnom tekstu Testiranje: Mrežaste nosiljke

Metoda se nije bitno mijenjala. Svaki sling ili maramu postavila sam s bebačem na sebe i u roku od pola minute napravila prvi snimak toplinskog zračenja, zatim nakon točno 10 minuta napravila drugi snimak da provjerim koliko smo se ugrijali. Bila sam kod kuće, na stabilnih 28 ºC i relativnoj vlažnosti zraka od sparnih 85%. Između promjene nosiljaka imala sam pauze od 20 minuta. Bebač je na sebi imao platnenu pelenu i pamučni kombinezon a ja pamučnu majicu s kratkim rukavima. Snimala sam s preciznom FLIR termovizijskom kamerom.

Tkana marama u jednoslojnom, dvoslojnom i troslojnom vezu

Lupilu tkana marama u jednoslojnom vezu. Na desnoj snimci vidljivo je žuto obojanje preko bebinih leđa. To je mjesto izmjene topline. 

U jednoslojnom vezu pala je temperatura između dva mjerenja jer sam se tik prije prvoj mjerenja ugrijala dok sam vezala maramu. Budući da je to pojačana tjelesna aktivnost, ma koliko god ona bila kratka, vidljivo je da je temperatura malo pala tijekom deset minuta između dva mjerenja. Dakle jednoslojni vez u tkanoj marami ne ometa hlađenje tj. izmjenu topline.

Lupilu tkana marama u dvoslojnom vezu. Na desnoj snimci vidljiv je porast temperature, kao i malo žutog obojanja (izmjene topline) u jednoslojnim gornjim dijelovima dvoslojnog veza. Tamo gdje se slojevi preklapaju nema izmjene topline. 
Lupilu tkana marama u troslojnom vezu. Na drugoj (desnoj) snimci vidljiv je porast temperature tek uz gornje rubove veza gdje se slojevi preklapaju i vidi se malo žutog obojanja, tj. snimljeno je vrlo malo izmjene topline. 

Tkana marama ne provodi dobro toplinu u višeslojnim (dvoslojnim i troslojnim) vezovima, tj. ne propušta mjerljivu toplinu van slojeva. Slojevi stvaraju zračne džepove koji se ponašaju kao toplinski izolator. Dakle tijelo nositelja, budući da je veće, preuzima višak topline od nošenčeta i prijenosom topline hladi nošenče. Istovremeno se kod nositelja aktivira znojenje kao fiziološki proces kojim se organizam hladi i regulira tjelesnu temperaturu. Ukratko skuhala sam se u troslojnom vezu a FLIR termovizijska kamera nije mogla zabilježiti nikakve toplinske promjene na površini veza  u dva, odnosno tri sloja.

Gazena tkana marama, tkana marama i laneni sling

Gazena tkana marama Calin Bleu (lijevo), laneni sling LocoLobo (desno) i pamučna tkana marama Lupilu iz Lidla (dolje)

U jednoslojnim vezovima u gazenoj tkanoj marami i običnoj tkanoj marami dobiven je sličan rezultat.

Calin Bleu gazena tkana marama, koja vidno odlično “diše”, tj. ne ometa izmjenu topline.
Lupilu tkana marama u jednoslojnom vezu. Neznatno je “toplija” u odnosu na gazenu tkanu maramu. 

U gazenoj tkanoj marami  i običnoj pamučnoj tkanoj marami pala je temperatura između dva mjerenja, dakle jednoslojni vez u gazenoj/ tkanoj marami ne ometa hlađenje tj. izmjenu topline. Pad između dva mjerenja dogodio se jer se zagrijavamo tijekom vezanja tkane marame (pogotovo ako beba luduje i čupa kosu s korijenom kao moja, khm..) i rashladimo do drugog mjerenja.

LocoLobo laneni sling. Lan ima odličnu toplinsku vodljivost, što je i vidljivo na drugoj snimci (desno). Žuto obojanje prekrilo je bebaču gotovo cijela leđa i označava površinu izmjene topline. Vidljivo je i da se temperatura uopće nije promijenila. 

Lan je materijal s odličnom toplinskom vodljivosti pa je stoga laneni sling imao gotovo nepostojeću razliku između dva mjerenja. On dakle ne ometa izmjenu topline, baš kao ni obična i gazena tkana marama u jednoslojnom vezu. Nakon desetak minuta svo troje daje slične rezultate, no budući da se sling najjednostavnije i najbrže postavlja, radi čega se i najmanje zagrijavamo, bez sumnje je hladniji i od obične i od gazene tkane marame u jednoslojnom vezu.

Rahli i zbijeno tkani slingovi od pamuka i konoplje

Strojno tkani Oscha Bloom Crystalline sling (lijevo) i Rainbow Cloud Julia ručno tkani sling (desno) s istim postotkom konoplje u sastavu.
Sling od Rainbow Cloud rahlije tkane marame Julia s težinom od čak 390 g/m2  i 25% konoplje u sastavu (lijevo, konverzija Carriers by Freda).  Gušće tkani Oscha Bloom Crystalline originalni sling s 25% konoplje, težak 287 g/m2
Cotton Cloud (Rainbow Cloud) sling od ručno tkane rahle marame s konopljom u potki. Temperatura je viša u drugoj snimci (desno) no prema žutom obojanju je jasno da je neometano tekla izmjena topline. U ovom slingu mi doista nije bilo vruće mada sam očekivala sasvim suprotno. 
Oscha Bloom Crystalline sling je gušće tkan no vidljivo je i u desnoj snimci da usprkos porastu temperature za 1,5ºC ima dobre izmjene topline. On je i osjetno topliji u odnosu na ručno tkani rahliji sling. 

Konoplja je materijal koji ima lošu toplinsku vodljivost (tek 0.039 W/m°K radi čega se i koristi kao izolator), no rahlo tkanje može itekako prevagnuti u izmjeni topline nad samim svojstvima materijala. Vrlo gust, težak sling od 25% konoplje u sastavu i laganiji, no zbijenije tkani sling s također 25% konoplje u sastavu slično griju zbog toga što su u jednom sloju preko nositelja i nošenčeta. Rahlije tkani sling je ipak malo prozračniji od onog tkanog zbijenije. U zbijenije tkanom slingu bilo mi je osjetno toplije, mada FLIR termovizijska kamera i nije zamijetila značajno odstupanje. Od samog sastava i težine tkanine bitnija je rahlost tkanja, tj. zbijenost samih niti u tkanju o čemu u konačnici ovisi i prozračnost i izmjena topline.

Elastične marame: viskozne, pamučna i vunena

Elastične marame od različitih materijala. Gore lijevo: Boba Wrap Stardust (95% pamuk, 5% spandex). Gore desno: Boba Bamboo Wrap Light Grey (66.5% bambusova viskoza, 28.5% pamuk, 5% spandex). Dolje lijevo: Ergobaby Aura od 100% eukaliptusove i bagremove viskoze. Dolje desno: Sjala elastična marama od 100% merino vune Warm Taupe.

Prvo sam mjerila viskozne Bobu i Ergobaby Auru, a zatim “običnu” pamučnu Bobu i vunenu Sjalu. Prije snimanja elastičnih marama svog šestomjesečnog asistenta morala sam skinuti, pa je tako i ostao samo u platnenoj peleni.

Boba od bambusa bila je izuzetno ugodna prvih 5 minuta a zatim je u njoj odjednom postalo vruće. U drugoj snimci (desno) jasno je da zadržava toplinu.
Ergobaby Aura bila je vrlo ugodna tijekom mjerenja i nisam osjetila ovaj porast od 1ºC (desno). I kroz tri sloja ima odličnu toplinsku vodljivost, što je i jasno iz snimaka. 
Pamučna Boba. Na drugoj snimci je vidljivo da nema gotovo nikakve izmjene topline i temperatura je gotovo identična početnoj. Ona je tipična elastična marama koja jednostavno “grije”, tj. zadržava toplinu.

Boba elastična marama od bambusove viskoze na prvi je dodir baš izuzetno hladna. Bila je vrlo ugodna prvih pet minuta kada ja odjednom počela grijati i ponašati se kao toplinski izolator. Budući da ima puno vlage u zraku, moguće je da se marama zasitila s vlažnosti i zaustavila izmjenu topline. Isto mi se dogodilo i s “običnom” Bobom od pamuka.

Ergobaby Aura bila je ugodna svih deset minuta bez značajnih promjena, što je vidljivo i u snimci, a u vunenoj Sjali mi je bilo izuzetno ugodno prvih nekoliko minuta (osim što me čak i najfinija merino vuna bocka..) Nakon tih prvih nekoliko minuta mi je samo bilo jednako vruće, no nije mi smetala velika vlaga u zraku. Jasno je da je da su tu bila na snazi termoregulacijska svojstva vune: vuna može upiti i do 35% vlastite težine a da je još suha na dodir, pa onda isparavanjem hladi.

Sjala od merino vune. Na drugoj je snimci sasvim očito da se vuna ponaša kao toplinski izolator, pogotovo u tri sloja, no nošenje u njoj je bilo podnošljivije nego u pamučnoj Bobi. 

Zakoni termodinamike nisu, a konstante neće

Iz svih ovih mjerenja jasno je da poopćavanja na “uzmi si tkanu maramu od 250 g/m2 i bit će ti super za ljeto, ali izbjegavaj konoplju” i “skuhat ćeš se u elastičnoj marami” nemaju smisla. U nekim slučajevima bit će bitnije od kakvog je materijala elastična marama pletena ili tkana zbog toplinske vodljivosti ili otpora, a u drugima koliko su guste, tj. zbijene niti u pletivu ili tkanju zbog prozračnosti i izmjene topline. U jednadžbu ulazi i težina tkanine, debljina tkanine, obujam niti, duljina vlakana, slojevitost vlakana, broj niti i broj samih slojeva u vezu, veličina i debljina zračnih džepova između slojeva u vezu, relativna vlažnost zraka, fizička aktivnost…

Jedino što možemo poopćiti jest:

  • Sling je najhladnija nosiljka.
  • Tkane marame su hladnije ako ih nosimo u jednoslojnim vezovima.
  • Postoje elastične marame dobre za ljeto.
  • Vuna je odličan materijal za ljeto ako se pomirite s tim da se prvo u njoj morate uznojiti.
  • “Ljetne” nosiljke odlične su i za zimu.
  • Svako godišnje doba ne mora imati svoju nosiljku.

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.