O materijalima tkane marame, njihovim svojstvima i održavanju

Dio osobne kolekcije tkanih marama za nošenje beba i djece
Dio osobne kolekcije tkanih marama za nošenje beba i djece

Nakon što smo se upoznali s time što je tkana marama upoznajmo se s materijalima koji se koriste u proizvodnji tkanih marama i drugih nosiljki za bebe i djecu.

Pranje tkanih marama

Sve marame prije prvog korištenja treba oprati prema uputama proizvođača jer se pranjem dovršava proces tkanja (tkanje sjeda) a to najčešće uključuje pranje na najmanjem broju okretaja na 30 °C s malo tekućeg deterdženta bez optičkih izbjeljivača (tekući deterdžent za šareno i/ili osjetljivo rublje) i s malo alkoholnog octa umjesto omekšivača kako se u tkanju ne bi nakupljali deterdžent i vapnenac koji čine tkaninu krtom, krhkom i sklonu brzom trošenju jer vlakna čine krutima i lomljivima. Alkoholni ocat i fiksira boju te ne ostavlja nikakve mirise. Omekšivač napuhuje vlakna, taloži se u njima i skraćuje vijek tkanine, a osim toga tkaninu čini skliskom i nesigurnom. Omekšivač nikada ne koristite u pranju nosiljki! 

Nakon pranja obavezno je obostrano peglanje marame (osim marama koje u sastavu imaju vunu) čime se niti izduljuju i omekšavaju, a sprječava se i stvaranje trajnih nabora radi kojih se na tim mjestima marama može brže trošiti, i uz svakodnevno korištenje nakon nekoliko godina, i poderati.

Marame je dovoljno prati svakih nekoliko mjeseci, pogotovo ako sadrže antibakterijski materijal u sastavu (bambus, vunu, konoplju). Marama je nosiljka a ne odjevni predmet. 😉 (Koliko često perete kolica?)

Lomljenje tkanih marama

Novu tkanu maramu često treba smekšavati, tj. “lomiti”. Nakon pranja i peglanja marama je često već znatno smekšana ali deblje marame i marame koje sadrže lan i konoplju traže još dodatnog rada jer su često prekrute da bi s njima mogli napraviti vez onako kako ste navikli.

Marama je slomljena kada vam se ne “objesi” i istegne nakon pola sata šetnje, kada se prestala gužvati (osim većine lanenih koje su uvijek izgužvane) i imate osjećaj da je “tekuća” pod rukom koliko je mekana. Kad uhvatite rastegnutu maramu između dva prste i zarotirate ju “vrtuljak” mora ostati na mjestu, a ne vratiti se kao opruga, i biti čim kompaktniji.

Marame je najlakše lomiti tako da ih pletete, uvijate (osim svilenih ili ako je proizvođač tako naveo), tako da ih ubacite u sušilicu nakon pranja (osim ako je svilena, od bambusa, viskoze, vune ili nekog drugog rijetkog skupog i osjetljivog materijala) uzimajući u obzir da sušenje u sušilici skraćuje vijek tkanine. Na marami možete sjediti, ležati i spavati tijekom tjedna ili dva ali pritom treba svaki dan maramu drugačije presložiti kako biste izbjegli stvaranje trajnih nabora koji mogu otežati vezivanje marame i trajno ju oštetiti (ako ih primjetite tijekom lomljenja ponovno ispeglajte maramu!) Na dobro slomljenoj marami je teško napraviti trajne nabore. Marame koje je stvarno teško slomiti možete provlačiti kroz prstenove za nošenje. To osobito dobro pali na “hrskavim” marama poput onih s visokim udjelom konoplje.

Svaka marama najbolje se smekšava redovitim korištenjem. 😉

Više o lomljenju tkanih marama možete pročitati ovdje.

Alan_pegla

Spremanje tkanih marama

Tkane marame možete uredno slagati jednu na drugu na ravnu površinu (policu, ladičar, stolac…) ili ih pak držati presavijene (na ljestvama, rubu kreveta i sl.) Marame koje se često koriste ne treba slagati na određeni način kako bi se spriječilo stvaranje trajnih nabora koji uništavaju tkaninu. Marame koje rjeđe koristite bilo bi dobro složiti na takav način da na čim manje mjesta postoji presavijanje koje stvara nabore, ukratko najbolje bi ih bilo zarolati po širini.

Nema neke velike razlike između urednog slaganja marama i rolanja ako ne rolate po širini: na oba se načina stvaraju nabori, međutim zarolane marame zauzimaju manje mjesta ako marame spremate na ravnu površinu.

Marame koje trebate uskladištiti jer ih ne planirate dugo koristiti (jer npr. čekaju unuke) trebalo bi zarolati po širini i pospremiti u originalnu ambalažu ili jastučnicu i zatim spremiti u ormar. Tkanine se uvijek spremaju u materijal koji diše. Neke marame dolaze i sa svojom pamučnom vrećicom u koju ju možete spremiti. Bilo bi dobro kad biste se povremeno sjetili te marame ispeglati i prozračiti.

Materijali tkanih marama

Pamuk je najčešći i najsvestraniji materijal prisutan u tkanju tkanih marama. Većina osnova tkanja tkanih marama je od 100%-tnog pamuka jer “diše”, upija vlagu, ljeti hladi a zimi grije. Kao i kod lana i konoplje, pamuk ima svoje gradacije o kojima mu ovisi i cijena, a u konačnici i cijena tkane marame: pamučna nit upredena od kraćih vlakana manje je cijenjena od one koja je upredena od dugih češljanih niti. Pamuk podnosi vrlo visoke temperature pranja i peglanja, ima visoku trajnost boje i poprilično se brzo može smekšati. Početnicima i svima koji žele imati maramu za sve uvjete koju ne moraju “tetošiti” preporučam neku od 100%-tnog pamuka. Uglavnom je sav pamuk korišten u tkanju tkanih marama iz organskog uzgoja pa vas ne mora biti strah da će vaša beba grickati tkaninu natopljenu pesticidima. Mercerizirani pamuk je pamuk oplemenjen provlačenjem niti kroz lužnatu otopinu. Ovaj postupak nit zagladi i čini ju čvršćom, kompaktnijom, izduljenijom, sjajnijom i otpornijom na vanjske uvjete.

Lanena tkana marama (Yaro Slings)
Lanena žakardna tkana marama (Yaro Slings). U sastavu je 40% lan (bakrene niti) i 60% pamuk.

Lan je vrlo izdržljiv materijal, i u Europi ima puno dulju tradiciju korištenja i proizvodnje od pamuka. Treba mu više vremena da se smekša (“slomi”) pa nije preporučljivo kupiti novu lanenu maramu za malu bebu i novorođenče. S tvrdom maramom je vrlo teško vezivati dijete. Dok lan nije omekšan nerijetko se i urezuje u ramena tijekom nošenja što je vrlo neudobno. Lan ima zanimljivo svojstvo hlađenja pa je pogodan za proljeće i ljeto. Ne smije ga se peglati na temp. višoj od 200 °C, i nikako ga nije preporučljivo prati na temperaturi višoj od 40 °C. Najjednostavnije je lanenu maramu smekšati namakanjem u mlakoj vodi preko noći, pranjem, zatim sušenjem na zraku. Dok je marama još vlažna treba ju dobro obostrano ispeglati s puno pare. Na ovaj način će tkanina “sjesti” i vrlo brzo se pokazati u najboljem svjetlu. Ukoliko je marama još tvrda, a vjerojatno će biti, dobra metoda za smekšavanje lana jest uvijanje nekoliko puta na dan, svaki put u drugom smjeru. Tako se niti rastegnu i opuste. Treba, također, paziti da se ne pojave trajni nabori koji se više ne mogu ispeglati, jer tijekom vremena mogu naštetiti strukturalnoj stabilnosti marame (niti mogu početi pucati ali to se stvarno vrlo rijetko događa). Lanene je marame zato najbolje spremiti smotane a ne presavijene.

Konoplja je šest puta izdržljivija od pamuka. Konoplji odgovara vlaga i vrlo visoke temperature, za razliku od lana. Također je maramu od konoplje najbolje smekšati namakanjem preko noći i peglanjem s puno vruće pare nakon što se posuši na zraku. Slomljena konoplja je na dodir meka poput satena. Konoplja poprilično grije pa nije preporučljiva za ljetna razdoblja.

Vuna je poprilično osjetljiva, baš kao i svila. Najbolje je, kao i u vezi svega, slijediti upute proizvođača. Vunenu maramu treba prati na programu za osjetljivo rublje s posebnim namjenskim deterdžentom, procijediti ju između dva ručnika, i sušiti raširenu na ravnoj površini. S vunom treba izbjegavati velike promjene u temperaturi jer se vunena marama može skupiti i ufilcati. Tako oštećenu maramu slobodno možete baciti jer nije sigurna za nošenje djeteta. Vunene marame poželjne su zimi radi odličnog održavanja tjelesne temperature, te radi svojih antibakterijskih svojstava.

Svila je jedno od najjačih prirodnih vlakana. Pere se u mlakoj vodi na programu za osjetljivo rublje, s posebnim namjenskim deterdžentom za svilu, bez omekšivača, slično kao i vuna. Opranu maramu treba raširiti po ravnoj površin i pustiti da se posuši na zraku. Mokra svila je 20% slabija i osjetljivija od suhe svile. Svilene marame mogu se oštetiti i sušenjem na izravnom suncu. Svila ljeti hladi a zimi grije.

Bambus je još jedan materijal koji ima svojstvo hlađenja. Također je i hipoalergen, svilenkast na dodir baš poput svile no bez svilenog sjaja. Također ima antibakterijska svojstva poput vune (i ne zadržava mirise). Marame od bambusa treba prati na temperaturi do 30 °C i prati na čim kraćem programu za osjetljivo rublje. Nikako nije poželjno da bambus bude dugo mokar, dulje od 45 minuta, jer gubi svoja dobra svojstva. Preporučljiv je za male bebe i novorođenčad, a većim bebama i djeci nažalost često ne pruža dovoljno potpore a može se i razvući.

Tencel je komercijalni naziv za ljudskom rukom stvoreno vlakno, lyocell, prirodnog celuloznog podrijetla, najčešće iz drveta. Otporno je na gužvanje, “diše”, sjajno je i glatko na dodir, iz bioodržive je proizvodnje. Održava se prema uputama za sintetičke materijale.
Repreve je još jedno ljudskom rukom stvoreno umjetno vlakno od reciklirane PET ambalaže. Vole ga ljubitelji prirode zbog načinja proizvodnje mada neki kažu da imaju osjećaj kao da su sebe i dijete omotali najlonom. Vjerujem da to ovisi o tkanju, tj. da treba tražiti marame s rjeđim tkanjem ako ono sadrži repreve. Pruža izvrsnu potporu. Odličan je izolator i nije preporučljiv za ljeto i tropske klime. Održava se prema uputama za sintetičke materijale.

Postoji još mnogo rijetkih materijala koji se većinom koriste u proizvodnji tzv. high end luksuznih dizajnerskih marama za nošenje beba, npr. devina i bivolja dlaka. Što je korišteni materijal nedostupniji to je marama, naravno, skuplja.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s