Terminologija i jezik nošenja

“U predavanju naslovljenu “Off the record, behemot (ili: hrvatski jezik danas)” Nives Opačić, koja je dugo godina bila viša lektorica na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, navela je više primjera koji upozoravaju na to da bi se hrvatski jezik mogao početi gubitii ondje gdje se to nikako ne bi trebalo i smjelo dogoditi, poglavito u medijima.

(…)

Ipak, Nives Opačić drži da gubimo hrvatski jezik zato što ga sami istiskujemo zbog nemara i neznanja. Opačić se pak boji da će elementarna nepismenost u materinskom jeziku biti još veća, a razlog za taj pesimizam pronalazi i u činjenici da je učenicima osnovnih škola smanjen broj sati hrvatskoga jezika…” (Članak možete u cjelosti pročitati ovdje).

Znam, zaista zvuči iritantno koristiti toliko anglizama no mnogo termina iz nošenja beba (babywearing) u hrvatskom jeziku još ne postoji. Nastojim to ispraviti i ne padati u glib “hrengleskog” jezika. Većina termina koje ću Vam ponuditi su prijevodi, pri čemu naginjem opisnim rješenjima i posuđivanjem već uvriježenih termina iz primjerice pomorstva i ribolova: “carry” stoga prevodim kao “vez”, “reef knot” (“square knot”) prevodim kao samozatežući čvor (to je ujedno već i muški čvor i ambulantni čvor), “slipknot” prevodim kao klizni čvor (jer i u engleskom bi točnije bilo “sliding knot”), “pass” kao sloj (tako imamo jednoslojne, dvoslojne i troslojne vezove), “rail” kao pramen (u smislu zatezanja marame “pramen po pramen”; doprinos Ane Hribar) i sl.

Bebe i djecu možete nositi sprijeda/ naprijed, na boku (a ne sa strane) i na leđima (a ne straga).

Trenutno s ostalim savjetnicama radim na tome da standardiziramo terminologiju nošenja i da se ona ustali. Vjerujem da ćemo tijekom sljedećih nekoliko godina imati i vlastiti sleng . Već su se pojavile vrlo simpatične riječi poput “bebonosac” i “bebonosilica”. Nemojte mi zamjeriti i ako izmislim neke riječi poput nošenče ili nosiljkoteka jer potreba za takvim riječima postoji. Dojeno dijete je dojenče a nošeno bi moglo biti “nošenče”, uostalom u njemačkom jeziku odavno se udomaćila takva imenica.

Kako uostalom prevesti ključnu rečenicu “Ist der Mensch ein Tragling?“*

(“Je li čovjek nošenče?”)

Treba li uvijek ići linijom manjeg otpora i koristiti termin “tobolčar*“ kad uz ljudske pretke postoje životinje koje nemaju niti improvizirane tobolce a nose svoje mlade (npr. orangutani)?

Izbjegavajući kalkiranje (direktno prevođenje riječ za riječ ne uzimajući u obzir niti kontekst niti smislenost) i u suradnji s drugim savjetnicama nudim Vam sljedeće nazive vezova (prednjih, bočnih i stražnjih) koje možete smatrati i radnom varijantom sklonom izmjenama i dopunama.

Ovaj je popis vezova iz 30-dnevnog izazova za vez(iv)anje marame (u slengu: motanje marame):

1. FWCC (Front Wrap Cross Carry)- prednji horizontalno-križni vez

2. Semi FWCC– kratki prednji horizontalno-križni vez (križni vez s horizontalnim slojem)

3. FCC (Front Cross Carry)- prednji križni vez
4. SCC (Short Cross Carry)- kratki križni vez
5. Kangaroo carry– klokanski vez
6. FTC (Front Torso Carry)- vez preko trupa
7. SHC (Simple Hip Carry)- jednostavni bočni vez
…
23. Christina’s Ruckless Carry– Christinin vez bez naramenica
24. Giselle’s Back Carry– Gisellin stražnji vez
25. JBC (Jordan’s Back Carry)- Jordanin stražnji vez
26. Half JBC– kratki Jordanin leđni vez
27. SBCC (Short Back Cross Carry)- kratki stražnji križni vez
28. (Back) Traditional Sling Carry– stražnji tradicionalni vez
29. Back Torso Carry– stražnji torakalni/ torzični vez
30. Taiwanese Carry– tajvanski vez

Originalni popis vezova iz 30-dnevnog izazova možete naći ovdje.

Ljudi koji nose svoje bebe u bebonosećem žargonu sami sebe simpatično zovu bebonosci a vještinu nošenja beba bebonošenje. 

*Njemački biolog i biheviorist  Bernhard Hassenstein kategorizira životinje na Nesthocker, Nestflüchter i Traglinge , tj. čučavce, potrkušce i nošenčad. Prva dva termina obično se odnose na ptice no mogu se primjeniti na cijeli životinjski svijet. Smiješno zvuči da su vrabac, vuk i puh čučavci jer ne napuštaju gnijezdo ili brlog sve dok ne stasaju, antilopa i piton potrkušci jer odmah po rođenju/ izlijeganju napuštaju gnijezdo budući da se mogu kretati sami, koala i čovjek nošenčad  no, barem za sada, ne postoje prikladniji termini u hrvatskom jeziku.