Kratka povijest nošenja beba

Povijest nošenja beba (eng. babywearing) svodi se upravo na povijest uspravnog čovjeka.

Sve je počelo s tamo nekom mamom australopitek koja je onako naprasno odlučila hodati na svoje dvije noge. To je njenoj bebici onemogućilo hvatanje za njena dlakava leđa i održavanje ravnoteže kao njihovim (i našim) precima koji su koristili pouzdani i iskušani pogon na sve četiri.

a-afarensis
Rekonstrukcija: Australopithecus afarensis; izvor: wikipedia.org

Naša mama australopitek, nazovimo ju Lucija, morala je izmisliti- nosiljku! Lucija ne samo da se vinula u visine i čvrsto hodala sa svoje  dvije noge na zemlji nego je još i izumila nosiljku, dakle pokrenula je prvu tehnološku revoluciju, a s time i prvu emancipaciju žena! Bez nosiljke bi naša Luce u potpunosti ovisila o drugima, a posla je bilo napretek. Usto su se često morali seliti u potrazi za skloništem, hranom i izvorima vode. Prije 2.2 milijuna godina s prvim počecima nošenja djece u nosiljkama, prvim “tobolčarima*”, počinje i masovnija ekspanzija čovječanstva. Tek s razvitkom prvih naselja bebe počinju nositi i drugi članovi obitelji, uglavnom bake i djedovi, jer je majka mogla ostati blizu bebe. Nomadskim je mamama bilo teško procijeniti koliko hrane i vode mogu imati sa sobom da ostanu site a ne bude im preteško nositi i bebu kilometrima po neravnom terenu. Vrlo su rijetko ostavljale bebe ikome na čuvanje jer je taj netko drugi morao u svakom trenutku imati na raspolaganju majčino mlijeko, tj. svježu, toplu i sterilnu hranu za malog sisavca koji ima jedan vrlo važan zadatak: rasti.

Kolica su zapravo alternativa nošenju a ne obrnuto. Ljudi nose svoje bebe preko 2 milijuna godina. Cijela anatomija nam je podređena upravo nošenju.

Kolica su pomodarstvo novijega doba, znak nove tehnološke revolucije, statusni simbol jer su puno skuplja od, do tada, sasvim uobičajenih staromodnih nosiljki. Skoro pa preko noći nosiljke postaju simbol siromaštva, što na Zapadu nije nikako bilo poželjno. Budući da se kolica javljaju u isto vrijeme kad i zapadnjačko (s)poticanje djece na čim raniju neovisnost, rukom pod ruku s tada dopuštenim dječjim radom i nereguliranim pravima radnica rodilja i dojilja, ljudi su nekako kolica povezali s neovisnosti, a nosiljke s bebama koje se nikad neće osamostaliti. Je li vam  možda poznat savjet “ne navikavaj ju/ ga na ruke“? Otkad ima sve više neoborivih znanstvenih studija o korisnosti, u određenim slučajevima i nužnosti (npr. klokanska njega) nošenja djece ono se sve više vraća u naše živote kao koristan alat, kao biološki imperativ i kao vještina koju treba učiti, vježbati i usavršavati kako bismo ju ponovno mogli prenositi s koljena na koljeno.

Više o tradicionalnom i modernom nošenju beba u nosiljkama ovdje.

*hrvatski jezik ne prepoznaje riječ koja opisuje malog čovjeka ili malog sisavca koji je nošen, pribjegavalo se terminu “tobolčar” mada npr. majmuni nisu tobolčari. Ljudi zapravo spadaju u “nošenčad” uz potrkušce i čučavce: “Biologen unterscheiden den Nachwuchs der verschiedenen Tierarten in Nesthocker, Nestflüchter und Traglinge”.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.